Novosti

Dr Kristina Bobrek Macanović – U mreži umreženog marketinga
Kategorija:
04.06.2016

Na tržištima širom svijeta dešavaju se paralelno mnogi procesi, koji uzrokuju neophodne promjene u načinu komuniciranja sa korisnicima. Životni ciklus proizvoda je dramatično skraćen. Broj konukrenata se smanjio, ali je broj robnih marki značajno povećan. Jeftinije je zamijeniti nego popraviti. Domaća tržišta postaju nedovoljna. Sve je veći naglasak na direktnom online marketingu. Ljudi, bilo gdje u svijetu, imaju pristup Internetu gdje mogu potražiti i naručiti robu. Prostor za oglašavanje je sve zasićeniji. Sa jedne strane, tržišni segmenti su sve manji i manji, a, sa druge strane, mediji su jako fragmentirani.

Doc. dr Nebojša Macanović: Neki novi klinci – Homo zappiensi
Kategorija:
22.07.2014

Umrežavanje svijeta i brojne promjene koje su se dogodile krajem XX i početkom XXI vijeka uticale su na javljanje novih potreba i interesovanja mladih. One su najindikativnije na područiju ekonomije i tehnologije, ali i u obrazovnom sistemu. Današnji učenici i studenti su se radikalno promijenili. Oni nisu promijenili samo odjeću i stil u odnosu na prijašnje, nego na potpuno drugačiji način razmišljaju i obrađuju informacije od svojih prethodnika. Oni prolaze i doživljavaju drugačija iskustva od prijašnjih učenika. Zahvaljujući eri tehnologije stvorena je nova generacija mladih koja znanja usvaja na drugačiji način od onoga u školama. Ova činjenica ukazuje na potrebu radikalnih promjena u obrazovnom sistemu koji je neophodno redizajnirati i prilagoditi potrebama novih generacija mladih ako želimo da ih pripremimo za život i izazove u XXI vijeku. Danas mladi sve više znanje usvajaju kroz razne vidove neformalnog i informalnog učenja, te na takav način zadovoljavaju svoje potrebe i interesovanja. Formalno obrazovanje više nije jedini vid učenja. Nove generacije učenika sve više su samostalni u istraživanju, kreiranju, filtriranju i zadržavanju novih informacija.

Doc.dr. Nebojša Macanović – Zatvori kao kriminalni fakulteti
Kategorija:
22.07.2014

„Stepen civilizacije jednog društva procjenjuje se promatranjem njegovih zatvora.“

Fjodor Dostojevski

U Bosni i Hercegovini je trenutno 14 kazneno-popravnih ustanova. Na izdržavanju kazne u tim ustanovama nalazi se oko 2500 osuđenih lica. Iako se u poslednjih desetak godina dosta uradilo na poboljšanju uslova u tim ustanovama i dalje se gotovo ništa ne radi na resocijalizaciji osuđenih lica. Svrha svake zatvorske kazne je upravo resocijalizacija, tj, reintegracija osuđenih lica u društvenu zajednicu. Uprkos ovoj činjenici mnogi i dalje zatvor posmatraju kao ustanovu za čuvanje kriminalaca, ali ne i za njihovo prevaspitanje. Poražavajuća je činjenica da ovako siromašno društvo svaki osuđenik u BiH košta 100 KM dnevno. Ekspanzija kriminala je danas posljedica disfunkcionalnosti našeg društva. Erozija morala, kriza sistema vrijednosti, lažni uzori, krah sistema obrazovanja, doveli su do toga da se kriminal posmatra kao naša svakodnevna rutina čitajući tekstove o kriminalnim radnjama u našem društvu.